Marko se nakon 7 godina vratio iz Nemačke, pa dobio hladan tuš: "Očekivali smo jedno, dočekalo nas je nešto sasvim drugo"
Sve više Balkanaca poslednjih godina odlučuje se na povratak iz inostranstva, vođeni željom za mirnijim životom, blizinom porodice i osećajem pripadnosti. Međutim, stvarnost koja ih dočeka često se razlikuje od očekivanja sa kojima su se vratili. Jedan od njih je i Marko (38), koji se sa porodicom nakon sedam godina života u Nemačkoj vratio u Hrvatsku.
Kaže da je odluka bila emotivna, ali i promišljena.
- Očekivali smo da će život biti jednostavniji, da ćemo imati više vremena jedni za druge. Dočekalo nas je mnogo više birokratije i nesigurnosti nego što smo mislili - priča Marko.
"Troškovi nisu toliko niži kako smo očekivali"
Najveći šok, kaže, bio je povratak na domaće tržište rada. Iako je u inostranstvu imao stabilan posao, u Hrvatskoj je morao ponovo da se dokazuje.
"Plata je manja, a troškovi nisu toliko niži kako smo očekivali. Najviše nas je iznenadilo koliko stvari idu sporije nego u inostranstvu", dodaje.
Povratak zbog dece i porodice
Sličnu odluku donela je i Ivana (34), koja se iz Irske vratila sa dvoje dece. Kaže da joj je ključni motiv bio odgajanje dece u Hrvatskoj.
Htela sam da odrastaju uz bake i deke, da imaju detinjstvo kakvo sam ja imala. To je bila glavna motivacija", objašnjava za Dnevno.hr.
Međutim, ni njen povratak nije prošao bez izazova.
"Administracija, papirologija, čekanja… To nas je najviše iscrpelo. U Irskoj je sve bilo mnogo jednostavnije", priznaje.
Stvaranje idealizovane slike domovine
Psiholozi često upozoravaju da se tokom boravka u inostranstvu stvara idealizovana slika domovine, koja se nakon povratka sudara sa realnošću.
"Dok ste u inostranstvu, fokusirate se na ono što vam nedostaje: porodica, prijatelji, poznato okruženje. Manje razmišljate o problemima koji su vas možda i naterali da odete", dodaje Ivana, koja je po struci psihološkinja.
Takav "sudar očekivanja i stvarnosti" može biti emotivno zahtevan, naročito u prvim mesecima nakon povratka. Zbog tih izazova deo povratnika odlučuje da ponovo ode. Ipak, mnogi ostaju i pokušavaju da se prilagode novim okolnostima.
"Sada vidimo i dobre strane"
"Ne kajemo se, ali trebalo nam je vremena da se prilagodimo. Sada vidimo i dobre strane, više smo sa porodicom, život je sporiji i nekako topliji", kaže Marko.
Povratak iz inostranstva tako za mnoge postaje iskustvo između dve stvarnosti, one koju su napustili i one kojoj su se nadali. I dok jedni u tome pronađu novu ravnotežu, drugi se i dalje traže između želje za domom i potrebe za stabilnošću. Jedno je sigurno, povratak nije samo promena adrese, već i proces prilagođavanja koji često traje duže nego što su mnogi očekivali.
Kurir.rs/ Dnevno.hr